IZBORI 2006

VIŠE O OPĆIM IZBORIMA 2006

CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA

IZBORNI REZULTATI U BiH

IZBORNI REZULTATI U DRIJENČI

DRIJENČANI KAO NAROD

KAKVI SU DRIJENČANI KAO NAROD?

Jedini mogući odgovori:

D obar (prijatelja ugoste, neprijatelju oproste)
R adišan (žive isključivo od svoga truda i rada) .
.I .skren (što misle to i kažu, nikad ne lažu)
J unački (povijest je to već davno pokazala)
E vropski (više ih u Evropskoj uniji nego u Drijenči)

N asmijan (nasmijan i kad mu je teško i kad mu nije lako)

Č astan i čestit (tuđe neće, svoje vole i žestoko brane)

A ntiratni (ratove nikad ne započinju ali u njima pobjeđuju)

.

SRETAN SAM I PONOSAN ŠTO SAM DIJETE TOGA NARODA

DRIJENČA META TERORISTA

DRIJENČA RAJ NA ZEMLJI

Fotografija je snimljena sa mjesta odakle su srpski agresori 1992 godine gađali župnu crkvu sv. Antuna Padovanskog u Drijenči. Očajni, ljuti i bijesni što im mladi i hrabri te skromno naoružani Hrvatski bojovnici, nisu dozvolili prijeći rijeku Šibošnicu i ukoračiti smrdljivom četničkom čizmom u Drijenču. Pijani odmetnici su ničim izazvani crkvu gađali sa nekoliko projektila. Tom prilikom je crkva pretrpjela teška oštećenja, odvajanje zvonika od crkve, pucanje zidova te poremećaj same statike objekta. Srećom ljudskih žrtava nije bilo. Od 1997. do 1999. god. na istom mjestu, na temeljima stare oštećene crkve, sagrađena je nova župna crkva, još veća i još ljepša. Na slici su vidljivi zaseoci; Martinovići desno, zaseok Brdo dolje i planina Majevica lijevo. Zar vam sve ovo što vidite na uvećanoj slici ne liči na raj na zemlji?

Tekst: BlogAdmin - Foto: Niko Kešina

FORMIRANJE OPĆINE ČELIĆ

ČELIĆ

1991. godine opština Lopare u čijem je ѕaѕtavu bila teritorija današnje općine Čelić priѕtupila je tzv. paradržavnoj zajednici Srpѕke autonomne oblaѕti Semberije i Majevice. Tim činom jaѕno je dato do znanja šta ѕe dalje namjerava uraditi. Privremena ѕkupština koju ѕu ѕačinjavali odbornici Bošnjackog i Hrvatѕkog naroda kao i predѕjednici Savjeta i Skupština mjeѕnih zajednica, 02. novembra 1991. godine donijela je Odluku o raѕpiѕivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine opštine Lopare i SAO Semberije i Majevice po mjeѕnim zajednicama; Koraj, Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Sitari, Donji Humci, Gornji Humci, Nahvioci, Šibošnica i Drijenča. Referendum je održan 17. i 18. novembra 1991. godine. Rezultat referenduma je pokazao da je narod bio odlučan i takoreći jednoglaѕno ѕa preko 99% izjaѕnio ѕe za izdvajanje iz opštine Lopare i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma doѕtavljeni ѕu Vladi i Skupštini R BiH. Nakon referenduma priѕtupilo ѕe izradi Elaborata o ekonomѕkoj opravdanoѕti formiranja općine Čelić. Na čelu tima za izradu Elaborata bio je rahmetli mr. Abdulah Kovačević, intelektualac ovog podneblja, pjeѕnik i ekonomiѕta. To je bio razlog da ѕrpѕki ekѕtremiѕti ѕa Jugo-vojѕkom mučki likvidiraju Abdulaha Kovačevića 29. novembra 1991. godine. Izmaѕakrirano Abdulahovo tijelo bila je poѕljednja opomena našem narodu pred buru zla koje dolazi. Zahvaljujući aktiviѕtima pripadnika Patriotѕke lige, oѕujećene ѕu ideje agreѕora, organizovan je narod i ѕtalo ѕe u odbranu vjekovnih ognjišta. Tokom ratnih dejѕtava mi ѕmo uz pomoć ѕvojih boraca i ovdje priѕutnih odbranili ѕva naѕelja izuzev Koraja iz kojeg je protjerano ѕtanovništvo 15. juna 1992 . godine. U odbrani ovih proѕtora mnogi naši borci dali ѕu živote, mnogi oѕtali invalidi rata i to im nikada ne možemo niti ѕmijemo zaboraviti. Ratno Predѕjedništvo općine Čelić ѕe ѕtavilo u odbranu i uѕpoѕtavi civilne vlaѕti i života na ovom području. U tom ratnom periodu, Predѕjedništvo R BiH je 10. marta 1994 . godine donijelo Uredbu ѕa zakonѕkom ѕnagom o obrazovanju općine Čelić.
Tekst: Čelić essence - Foto: Abdulahova avlija

ŽUPNA CRKVA U DRIJENČI

Nova župna crkva sv. Antuna Padovanskog. Od 1997. do 1999. god. na istom mjestu, na temeljima stare oštećene crkve, sagrađena je nova župna crkva, još veća i još ljepša.

Foto: Drijenča-net

TRAGOVI RATA

SLIKE GOVORE SVE

Foto: Niko Kešina

GRANATIRANJE CRKVE

*******************************************

Župna crkva sv. Antuna Padovanskog, prije i poslije srpske agresije na Drijenču.

Crkva je izgrađena 1970. godine. Pogodili su je s više granata (posebice tijekom svibnja 1992. godine) pripadnici srpskih snaga s obližnjih svojih položaja, uslijed čega su popucali zidovi, a toranj se odvojio od crkve. Crkva je potresena u temeljima, pa je poremećena i statika objekta.

Tekst: BlogAdmin - Foto: Drijenča-net

SPOMEN OBILJEŽJE

Spomen obilježje palim braniteljima Drijenče, poginulim od 1992 do 1995 godine. Njih sedam je braneći Drijenču, branilo Bosnu i Hecegovinu te za slobodu i cjelovitost domovine na njen oltar položilo svoje mlade živote.

NEKA IM JE VJEČNA SLAVA I HVALA

_____________________________

.

BOŽIĆ MATO

BRČINA BLAŠKO

BRČINA PETAR

KIKIĆ BLAŠKO

LUČIĆ MARKO

TOMIĆ BLAŠKO

TOMIĆ NIKO

__________________________
Foto: Drijenča-net

PJESMA RODNOM SELU

Moja je ostala mladost,

u žitima tvojim,

al' djetinjstvo još uvijek živi,

u sjećanima mojim.

Ja odoh iz tebe,

al' ti nerekoh zbogom,

i nikad ti neću reći,

jer ja čeznem za tobom.

Sudbina me odnijela,

daleko od tebe,

al' sjećanja u meni žive,

ja u njima prepoznajem sebe.

Još me ponekad iz sna,

škripa kolijevke budi,

u kojoj me majka ljujlja,

i svoje mi mlijeko nudi.

Sa tvojih škrtih polja,

gromka se pjesma čuje,

u hladu pod starom krškom,

kosac svoju kosu kuje.

Rijeka moje mladosti,

kroz tebe tiho teče,

i potoci mojih snova,

presahnuti nikada neće.

Tekst i fotografija: Niko Kešina

GOSPODARSKE PRILIKE

SPOMENIK POGINULIM BRANITELJIMA DRIJENČE 1992-1995

U upravno - administrativnom pogledu Drijenča je do zadnjeg rata, po nekom čudnom ključu, bila jedino selo nastanjeno hrvatskim i katoličkim stanovništvom koje je pripadalo općini Lopare i, kao takva, uvijek bila na margini društvenih i političkih zbivanja što se itekako odrazilo i na ekonomskom području, posebno u pitanju infrastrukture. Bilo je nemoguće ostvariti ikakav napredak pa je veliki dio radno sposobne populacije odlučio potražiti bolji život izvan granica domovine, najčešće u zemljama zapadne Europe, budući da ostanak u Drijenči i bavljenje stočarstvom i poljoprivredom nije obećavalo perspektivu. Emigracija je postala još intenzivnija kad je već bilo evidentno da Bosni i Hercegovini neizbježno prijete ratne strahote. U ratu je Drijenča bila crta razdvajanja i obrambeni zid iza kojega je stajala Tuzla koju bi bilo gotovo nemoguće obraniti ukoliko bi taj zid bio probijen. Stoga je gotovo cijelo vrijeme bila na udaru i pretrpjela poprilična razaranja, a za nju su sedmorica Drijenčana – vojnika i živote dali. Civilnih žrtava, na sreću, nije bilo. Nakon rata Drijenča je pripala općini Čelić, opet kao jedino katoličko i hrvatsko selo, a njezin položaj ni sada nije puno bolji od onog predratnog. To je potaknulo novi val iseljavanja, posebno stanovništva mlađe dobi. Tako je od 1.984 stanovnika, koliko ih je bilo prema popisu iz 1991. godine, ostalo jedva 600, a i taj se broj iz dana u dan smanjuje, kako zbog novih iseljavanja tako i zbog većeg broja umrlih nego rođenih.

Izvor podataka: Svjetlo riječi - Autor teksta: Leon Kikić - Foto: Niko Kešina

ZASEOCI I BOROJ STANOVNIKA

MJESEC NA NEBU IZNAD DRIJENČE

Kao da je netko dobro zažmirio i po sjeveroistočnim obroncima Majevice, po njezinim brežuljcima i dolinama, rasuo tristotinjak kuća raspoređenih u deset zaselaka koji se zovu; Kulice, Martinovići, Dugonje, Brdo, Lučići, Dalgine, Toljaci, Brčine, Perivoj i Bučje, koji čine selo Drijenču i istoimenu župu Sv. Ante Padovanskog. Područje koje pripada župi vrlo je prostrano, a njezini su zaseoci razbacani po kosama i stranama oko rječice Drenačice. Navodno je, prema legendi, Drijenča nekad bila mala i sva pored puta, ali su se mještani odande preselili u okolne šume kako bi izbjegli pritisak i kontrolu čitluk-sahibija. Što se tiče broja stanovnika, on je kroz povijest varirao. O tome imamo više pisanih izviješća u franjevačkim kronikama i šematizmima. Tako biskup fra Pavao Dragičević u svom izviješću navodi da godine 1742. župi Soli pripada i selo Drijenča koja ima sedam katoličkih kuća (kuća podrazumijeva jednu porodicu a više obitelji) i 104 katolika, od kojih je 75 odraslih osoba i 29 djece koja se još ne pričešćuju. Apostolski vikar fra Marijan Bogdanović navodi podatak da 1768. godine Drijanča, koja pripada župi Soli, ima 25 katoličkih kuća i 239 katolika, dok prema popisu fra Augustina Miletića iz 1813. u Drijenči ima 38 kuća i 326 katolika. U šematizmu provincije Bosne Srebrene za 1856. godinu Drijenča pripada župi Breške i broji 49 katoličkih obitelji i 331 člana, a već 1877. ima 60 obitelji i 480 katolika. Prema šematizmu za 1932. Drijenča broji 911 katolika, a 1959. je imala 1. 251 katolika. Dana 12. lipnja 1986. utemeljena je odvajanjem od župe Breške nova župa sv. Ante Padovanskog u Drijenči i dana na upravljanje franjevcima Bosne Srebrene.

Izvor podataka: Svjetlo riječi - Autor teksta: Leon Kikić - Foto: Niko Kešina

GEOGRAFSKI POLOŽAJ DRIJENČE

GRB OPĆINE ČELIĆ

Drijenča je udaljena od Tuzle oko 25 km i pripada općini Čelić. Do Drijenče vode dva podjednako loša puta: jedan preko Brežaka i Obodnice, a drugi preko Doknja i Šibošnice. Ipak, kada se do nje dođe, teško se može ostati ravnodušnim zbog doživljaja mira i ljepote netaknute prirode koja, kako to na jednom mjestu lijepo kaže Pascal Bruckner, utjelovljuje neku pravilnost, neki sklad koji dokidaju kaos i samovolju metropola, ma o kojem se godišnjem dobu radilo. Ipak, osobita je u jesen kad svaki list svira svoju melodiju i boji svoju boju.

Izvor podataka: Svjetlo riječi - Autor teksta: Leon Kikić - fotografija grba: www.celic.ba

KRATKA POVIJEST DRIJENČE

Arheološka istraživanja ovoga i okolnih područja pokazala su da je prostor Drijenče bio naseljen još u mlađem kamenom dobu, premda danas nema vidljivih spomenika iz tako daleke prošlosti. Tek je srednji vijek iza sebe ostavio vidljive dokaze da se Drijenča prostirala po teritoriju koji zauzima i danas. Tako se na kosi iznad Perivoja nalazi srednjovjekovna nekropola Grobljice s nekoliko stećaka na kojima su grubo uklesani znakovi križa, mača ili polumjeseca. Također se između Drijenče i Nahvioca, na lokalitetu zvanom Nišan, nalazi staro groblje s grobovima obilježenim stupovima na kojima se nalaze križevi. Staro je naselje vjerojatno propalo pojavom kuge od koje je selo potpuno stradalo, a obnovili su ga najvjerojatnije došljaci iz okolice Žepča. Danas se zna za tri kužna katolička groblja u Drijenči.

Izvor podataka: Svjetlo riječi - Autor teksta: Leon Kikić - Foto: Niko Kešina