subota, studenoga 25, 2006

TUZLANKA LEJLA MISS BiH

Lijepa Tuzlanka Lejla Adrović nova je Kraljica ljepote Bosne i Hercegovine i predstavljat će našu zemlju na svjetskom izboru koji će se 12. prosinca održati u njemačkom Mannheimu. Odlučio je to stručni ocjenjivački sud na glamuroznom izboru u sarajevskom hotelu “Aqua” gdje je, u finalnoj večeri, pistom prošetalo 20 djevojaka. Prvom pratiljom proglašena je Nataša Savović iz Trebinja, dok je lentu druge pratilje ponijela Snježana Vuković iz Banje Luke. Gledatelji su televotingom odlučili naslov Princeze BiH dodijeliti Melisi Pandži, dok je Princeza šarma Ramiza Seferović.
Izvor informacije: Večernji list

subota, studenoga 04, 2006

DEMANT UREDA CARLE DEL PONTE

Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte nema nikakav dokaz da je "međunarodna zajednica" znala da se priprema masakr u Srebrenici, suprotno onome što je objavio francuski tjednik "Paris Match", izjavio je u petak njezin glasnogovornik Anton Nikiforov.
"To nije točno. Nemamo nikakav dokaz", izjavio je za agenciju France Presse Nikiforov. On je kazao da tekst objavljen u "Paris Matchu" nije tekst kojeg je autorizirala Del Ponte. Pročitaj više...

petak, studenoga 03, 2006

TKO JE CARLA DEL PONTE?

Carla del Ponte imenovana je za glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu (ICTR) u kolovozu 1999. godine, naslijedivši Luiz Arbur. Rođena 9.veljače 1947. godine u Luganu u Švicarskoj, del Ponte je studirala pravo u Bernu i Genevi, kao i u Velikoj Britaniji. Pravosudni ispit položila je 1972. godine. Po završetku studija, del Ponte se priključila privatnoj odvjetničkoj tvrtki u Luganu, koju je 1975. godine napustila da bi osnovala sopstvenu tvrtku. 1981 godine postavljena je za istražnog suca, a kasnije i javnog tužitelja u kancelariji okružnog tužitelja Lugana. Kao javni tužitelj, del Ponte se bavila slučajevima prevare, trgovine drogom i oružjem, terorizmom i špijunažom. U tom razdoblju, zajedno sa istražnim sucem Giovanniem Falconeom otkrila je veze između švicarskog "pranja novca" i talijanske trgovine drogom u takozvanom "pizza connection" slučaju. Sudac Falcone je nakon tog otkrića poginuo u eksploziji automobila bombe. Del Ponte je imala više sreće, pošto je pola tone eksploziva postavljenih u temelju njezine kuće u Palermu otkriveno na vrijeme, pa planirani atentat nije uspio. Falconeova smrt pojačala je njezinu odlučnost u borbi protiv organiziranog kriminala. Nakon dvije godine provedene na mjestu glavnog tužitelja Švicarske, del Ponte je 1999.godine prešla u ICTY i ICTR kako bi započela rad na slučajevima ratnih zločina. Govoreći o zločinima počinjenim u balkanskim ratovima devedesetih godina, del Ponte je u jednom intervjuu krajem 2001. godine izjavila: "Pravda za žrtve i preživjele zahtjeva sveobuhvatan napor na međunarodnoj i nacionalnoj razini." Ona je ocjenila da je suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću vrlo važno, ali se zarekla da se neće zaustaviti sve dok svi ključni osumnjičeni za ratne zločine ne budu privedeni pravdi. Del Ponte je razvedena i ima jednog sina.
Izvor podataka: BBC, CNN, Guardian

SREBRENICA JE MOGLA BITI SPAŠENA

Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte optužila je međunarodnu zajednicu da je znala kako se priprema masakar u Srebrenici, ali da nije ništa učinili da ga spriječi. Del Ponte tvrdi da za to ima neoborive dokaze. Slobodan Milošević, Radovan Karadžić i Ratko Mladić organizirali su napad na Srebrenicu. Predstavnici međunarodne zajednice to su znali, razgovarali su o tome, a ništa nisu učinili da zaustave pokolj. Imam neoborive dokaze za to kazala je Del Ponte u razgovoru za tjednik Paris Match. Pročitaj više...

POZIV DRIJENČANIMA U SLOVENIJI

Pozivam sve Drijenčane u Republici Sloveniji, da se što je moguće prije dogovore oko osnivanja udruge u Republici Sloveniji. Meni osobno (znam da i nekim drugim) mnogo nedosatju zajednički susreti i bar jednom godišnje sastanak, druženje, igranka i zabava kao nekad. Dajte ljudi da se opet organizujemo i da nam bude onako lijepo kao nekad.
BlogAdmin

RIJEČ DVIJE O DRIJENČI

Drijenča je idilično, podmajevičko selo u Tuzlanskom kantonu, nastanjeno isključivo hrvtaskim (katoličkim) stanovništvom. Selo je okruženo vrhovima; Stublićem, Vjetrenikom, Žunovom i Medvjednikom. Između tih uzvisina smještena je Drijenča - pitomo razprostranjeno selo sa deset svojih zaselaka; Bučje, Kulice, Martinovići, Dugonje, Brdo, Brčine, Toljaci, Dalgine, Lučići i Perivoj. Staro je to naselje koje se spominje još u srednjem vijeku. Ovim krajem je prolazio drumski put za Posavinu. Još su nažalost nepročitani arhivski dokumenti o ovim naizgled mirnim dalekim i kao samim sobom zadovoljnim krajem. Drijenču nisu pustile po strani ni manje ni veće seobe stanovništva iz Bosne prema sjeveru i zapadu. Opustjela Drijenča je u 18. stoljeću obnovila svoje lice novim obiteljima iz Žepča od Brčkog, Semberije tuzalnske okolice, i drugih krajeva. U genima ovog naroda upisana je ružna uspomena na kužne bolesti, posebno one s kraja 18. stoljeća. Tada se umiralo u gomilama. Mrtve nije imao tko ni oplakivati. O tome svjedoče, za ovaj mali broj stanovništva, tri kužna groblja. Ali Drijenča se nije dala pokopati. Živjelo se u njoj i dalje. Nije Drijenči jedina veza sa svijetom bio blatnjavi drumski put. Da ona nije bila mjesto dobrog života po dušu i po tijelo zar bi Madžari, kako se pouzdano zna, nekoć tu živjeli u Perivoju i imali svoje groblje. Zar bi Marija Terezija, kako se u Drijenči zna, ostavila povremeno svoj Beč i gradila malu kulu u današnjim Kulicama i jela vruća kruha iz Tuzlanske pekarnice. Vrijeme je uništilo mnogo bivše stvarnosti, ali ostale su uspomene. Narod ne zaboravlja uspomene i na crkve, jako je vezan za Franjevce, koji su nezaobilazni dio povijeti BiH - poznati pod imenom "Ujaci". Predaja kaže da je na Planama bila nekada crkva. Nešto dublje nemože se znati, pa ostajemo na svjedoku koji i danas živi: Fratrova voda ili Fratrovac. Prema popisu stanovništva 1981 godine, Drijenča je brojala 1500 stanovnika, a pred agresiju i rat Drijenča broji oko 300 stanovnika. Rat je pokazao da Drijenčani vole svoju Drijenču iznad svega. Više od 50 mladića se odmah vratilo iz inozemstva sa oružjem kupljenim vlastitim novcem, braniti svoju djedovinu. Oni koji to nisu mogli organizirali su se u razna udruženja i svesrdno pomagali Drijenči. Tako je i Hrvatsko iseljeničko društvo Drijenča okupilo sve Drijenčane u Republici Sloveniji.
* * * * * * * * * *
PREMA PISANJU LISTA SVJETLO RIJEČI BR. 52-53/87 I PISANJU VEČERNJEGA LISTA BR. 10447/92
BlogAdmin